Strani broć (Rubia peregrina) spada u porodicu Broćike (Rubiaceae). Narodni nazivi su Broćac ili Broćika. Broć je zimzelena puzavica ili penjačica. Iz podanka s vriježama izrastaju vitke, povijene stabljike dužine 30 – 300 cm koje na bridovima nose zavinute bodlje kojima se biljka prihvaća pri penjanju. Kora starijega dijela stabljike je siva, a mlađega zelena. Sjedeći listovi dugi su do 6 cm i skupljeni u krugovima po četiri ili osam, a na rubovima također bodljasti. Zvonasti vjenčić, promjera oko 6 mm, žućkasto je zelen, s pet ušiljenih režnjeva. Cvjetići su skupljeni u bogate cvatove, cvate od lipnja do kolovoza. Sjajni crni plodić mesnata usplođa nalikuje na bobicu promjera do 5 mm. Plod je jednosjemeni, sjemenka je duga oko 3 mm, crna, i na jednoj strani zaravnjeno ulegnuta.

Strani broć je rasprostranjen u zemljama Mediterana, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, a stanište su živice, guštici, stjenovita tla, rubovi polja i njiva, polusjenovita staništa u maslinicima i voćnjacima. Broćac je kao ljekovita biljka dugo bio u ponudi travara (spominju ga još grčki liječnici Dioskorides i Plinije Stariji) ali često s tragičnim posljedicama. Koristio se kao snažan diuretik, lijek koji pojačava menstrualni tok i abortifacijent (izaziva pobačaj).

Ponuda:

50 sjemenki