Divlja šparoga (Asparagus acutifolius) je grmolika, drvenasta trajnica, vrlo razgranata do 1 metar visoka. Narodni nazivi su Oštrolisna šparoga, Sparožina, Šparog. Stabljike su bridaste, izbijaju iz podzemnih gomoljčića. Starije stabljike su sivkaste i mogu se penjati po drugim biljkama ili drugačijoj podlozi. Glavni ogranci imaju čvrste, trnovite ljuske. Biljka je dvodomna, pa se muški i ženski cvjetovi razvijaju na posebnim jedinkama. Cvjeta od travnja do lipnja, cvjetovi su maleni, dugi oko 3 mm, žućkastozeleni i mirisni. Plod je bobica, u zrelom stadiju s crnim ovojem, koja ima 1-2 tvrde sjemenke.

Rasprostranjena je na području Mediterana, u šumama, u sklopu makije, uz suhozide i stare zidove, po kamenjarima i uz šumske putove. Odgovaraju joj poluzasjenjena i vlažna mjesta a može se pronaći do 1200 m nadmorske visine. Mladi izbojci rastu iz podzemnih dijelova biljke svakog proljeća, obično nakon kiša i zatopljenja. Postojanje gomolja biljci omogućava preživljavanje i ponovni brz rast nakon npr. požara. Mladi izbojci se skupljaju i pripremaju za jelo, ali s listanjem i cvjetanjem brzo gube kulinarska svojstva i postaju prilično gorki i nejestivi. Biljka ima i farmakološka svojstva, posebno diuretičko jer nakon konzumiranja šparoga, mokraća ima vrlo karakterističan miris koji se povezuje s izlučivanjem nekih tvari sadržanih u biljci, a znatno utječe i na snižavanje krvnog tlaka. Od četiriju hrvatskih vrsta samo opisana nije zakonom zaštićena, a i jako se razlikuje od ostalih triju po drvenastoj stabljici i crnim plodovima.

Ponuda:

1000 sjemenki