Katalpa (Catalpa bignonioides), obična katalpa, cigaraš, trubljačac je listopadno brzorastuće drvo koje naraste i do 20 m u visinu. Deblo je krivudavo, a krošnja široka u pravilu nepravilna ali može se orezivanjem formirati i okruglasta krošnja. Grane su krhke, listovi su veliki u obliku srca i stvaraju hladovinu pa se često baš ispod katalpe u parkovima postavljaju klupe. Jednako tako katalpa svojim velikim listovima štiti ptice od vjetra i kiše pa im je omiljeno stanište. Plodovi su mahune koje izgledaju poput tankih cigareta, sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. Sadrže svjetlo smeđe spljoštene sjemenke koje imaju dva „papirasta krila“ kako bi ih vjetar lakše raznosio. Cvjeta u lipnju i srpnju, cvjetovi tvore uspravne, široko-piramidalne grozdove, bijele su boje s žutim točkama i neugodnog mirisa.

Dobro podnosi hladnoću i gradski onečišćeni zrak pa se često sadi u gradskim parkovima i perivojima. Lišće otpada nakon prvog mraza. Listovi katalpe djeluju odbojno na insekte, posebno na komarce. Može se saditi uz kuće, balkone i terase gdje će tjerati komarce a nema straha da će slabim korijenom oštetiti temelje zgrade.

Ipak treba znati da je korijen katalpe vrlo otrovan za razliku od listova koji su ljekoviti. Međutim listovi imaju i blago narkotičko svojstvo kao i njezine mahune. Podrijetlom je iz jugoistočnih područja SAD gdje ovu biljku nazivaju i indijanski grah. Drvo katalpe je mekano ali iznimno trajno i na zraku, u zemlji i u vodi. Koristilo se za izradu željezničkih pragova i telegrafskih stupova (neimpregnirani traju i do 20 godina). Lako se obrađuje pa su ga indijanci koristili za izradu plemenskih totema i razne druge rezbarije. Omiljena je kao uresnica širom umjereno toplog pojasa Zemlje. Razmnožava se sjemenom i reznicama. Stablo je izvor hrane moljca (Ceratomia catalpae), koji u stadiju gusjenice je izvrstan živa meka (ješka) za ribolov pa neki zagriženi ribolovci imaju svoje male voćnjake, mini nasade katalpe da bi uvijek imali pri ruci dobru ješku.

Ponuda:

50 sjemenki