Iris pseudopallida (Trinajstić) spada u porodicu Perunike (Iridaceae), narodni naziv je Južnojadranska perunika. To je trajnica modrikastozelene boje s podankom, nadzemne stabljike većinom su razgranjene sa po 3-8 cvjetova. Listovi su prizemni, plosnati i zakrivljeni, nikad širi od 3 cm. Ovojni listovi cvijeta za vrijeme cvatnje su opnasti i blijedi. Mirisni cvjetovi su ljubičasti, pri dnu žućkasti ili bijeli, 3 vanjska lista ocvijeća svinuta su unatrag i s unutarnje strane nose uzdužnu prugu žutih dlačica (''brada''). Cvate u svibnju i lipnju, plod je krupni trodijelni tobolac sa više crvenosmeđih sjemenki, dugih do 5 mm.

 

Biljci odgovaraju krška, stjenovita staništa, suhi kamenjarski travnjaci, od obale mora do 600 m nadmorske visine. Iris p. je Ilirsko-jadranski (Dalmatinski) endem srednje i južne Dalmacije – klasično nalazište je pokraj Trstenika na Pelješcu. Naziv ovog lijepog roda dolazi od lat. Iris = duga, jer je u grčkoj mitologiji simbolizirala božje poslanstvo – božicu Iris koja je bogovima nosila vodu za obrede iz zagrobne rijeke Stiks. I hrvatski naziv ovog roda prastarog je podrijetla i slavi staroslavenskoga boga – gromovnika Peruna (perunike rastu na mjestu gdje njegova munja pogodi zemlju ili pak božicu Peruniku (braniteljica pravednosti u braku). Perunike su sastavni dio i mnogih drugih mitologija: na Kreti su još prije 4000 godina značile vladarsku čast, a Muhamedovi vojnici sadili su ih na grobovima palih suboraca. Kao i bijeli ljiljan, u kršćanskoj se mitologiji perunike posvećuju Djevici Mariji, o čemu govore i brojni hrvatski nazivi – aleluja, bogiša, cvit nebeski, kaćun nebeski. U Hrvatskoj raste 15-ak vrsta perunika, od kojih je barem pola endemično. Godine 2000. perunika je proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom (konkretno hrvatska perunika Iris croatica), a sve su vrste zakonom strogo zaštićene.

 

 

50 sjemenki