Mediteranka

Vaša Košarica

Košara je prazna

Valuta

Taxi Booking

taxibooking

Tisa

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)
tisa tisa

45.00 HRK
Količina:

Obična tisa (Taxus baccata), rod je zimzelenog drveća ili grmova iz porodice Taxaceae. Sadrži 7-8 vrsta, koje su raširene dobrim dijelom na sjevernoj hemisferi: Europa, Zapadna Azija, Sjeverna Afrika, Kavkaz i Sjeverna Amerika. Stablo tise veoma polako raste i može doživjeti veliku starost, čak i do 3000 godina. U Engleskoj se nalazi najveći primjerak tise na groblju Estry-Calvados, čiji obujam debla iznosi 10 metara, visina 12 m, a starost 1450 godina.
Voli sjenu, ali dobro raste i na otvorenim položajima. U Republici Hrvatskoj tisa raste samonikla, pojedinačno ili u skupinama, po crnogoričnim i bukovim planinskim šumama povrh svježih vapnenačkih tala, ali se često javlja i na stijenama sve do 1200 m nadmorske visine, uglavnom na vlažnim i sjenovitim staništima. Otporna je na dim, požar i otrovne plinove. Zbog toga, ali i zbog veoma lijepa rasta i tamnozelenih iglica, tisa je cijenjeno parkovno drvo i dobro uspijeva u gradskim uvjetima. Raste veoma sporo, naročito u prvim godinama života. Naraste do 22 m u visinu, s prsnim promjerom do 2 m. Grane su joj veoma duge, kora grana i debla je tanka, crvenkastosmeđa. Iglice su duge do 3 cm i široke 2-2,5 mm, ostaju na drvetu do 8 godina kada ih zamjenjuju nove. Cvjetovi se pojavljuju odvojeno na muškim i ženskim stablima. Razmnožava se sjemenom.
Tisa je jedna od rijetkih crnogoričnih vrsta kojoj je svojstveno da nakon sječe tjera izbojke iz panja. Muški cvjetovi pojavljuju se u jesen u obliku okruglih žućkastih tvorevina, sitni i pojedinačni ženski cvjetovi pojavljuju se u proljeće na prošlogodišnjim izbojcima, cvate u III. i IV. mjesecu, a sjemeni ovoj joj sazrijeva u IX. i X. mjesecu. Sjemeni zametak okružen je pri dnu mesnatim zelenim tkivom koje s vremenom naraste i postane svijetlocrveno te obuhvati gotovo cijelu sjemenku poput cilindra. Sjemenka je smeđežuta i sjajna i ima tvrdu ljusku, 6-7 mm duga, sazrijeva iste godine, ali može preležati i nekoliko godina. Tisa postiže fizičku zrelost oko 30. godine.
U osušenim sjemenkama ima blizu 1%, a u listovima i do 1,7% otrova alkaloida taksina koji smrtonosno djeluje na srce. Neotrovan je jedino vanjski dio crvene bobice. Ptice rado jedu njezine sjemene ovoje. Crveni sjemeni ovoj je sočan, sluzav i sladak, pa se može jesti sirov, pazeći da se ne proguta otrovna i gorka sjemenka. Od crvenog ovoja ploda pravi se ukusan sirup bez mirisa a služi kao lijek za pluća. Sjemeni ovoj sadrži oko 16% šećera, 0,5 % pektina, 1,7 % proteina te nešto minerala i organskih kiselina. Svi dijelovi stabla, osobito iglice i mladi izbojci, ali i sjemenke sadrže otrovni alkaloid taksin. Iglice sadrže i alkaloid milosin, glikozid, taksikatin, saharozu, rafinozu, galusovu kiselinu, efedrin. Nekad su se za liječenje upotrebljavale iglice i sjeme. Veoma je opasna za konje, krave, ovce, koze. Zečevi i srne jedu tisu bez opasnosti od trovanja, jer se njihov organizam tisućljećima priviknuo na takav izvor hrane. Iglice imaju loš, gorak i nešto trpak okus. Tisom su se liječile bolesti mjehura, kašlja, plućnog katara, glista, epilepsije, upale krajnika i difterije.

Znakovi trovanja su raširena zjenica, blijed obraz, vrtoglavica, jaka glavobolja, nepravilan rad srca, po tijelu se pojavljuju crveni krugovi i dolazi do gušenja. Ako je pomoć prekasna, nastupa smrt. Prva pomoć: dok otrovana osoba ne dobije stručnu pomoć, treba joj davati mnogo vinske kiseline, kima (kumina) i pelina. Ako to ne pomaže treba izazvati povraćanje i dati sredstvo za čišćenje, a zatim mnogo prave kave. Za dijete je i nekoliko sjemenki otrovno. Prije su se sjemenke koristile i kao abortivno sredstvo, 4 do 6 usitnjenih sjemenki bilo je dovoljno da se izazove pobačaj.
Uz tisu su vezana brojna praznovjerja. U nekim krajevima BiH ljudi su smatrali da ima čarobnu moć i tjera zle duhove od njezina imatelja, sade je ispred kuće i ušivaju djeci u odjeću, polažu u kolijevku, uvrtavaju stoci u rogove i sl. U Vasojevićima, u Crnoj Gori, nevin mladić i nevina djevojka morali su cijelu Badnju noć biti budni i ložiti vatru i na taj način je - dvoriti. Tako podvorena tisa štitila ih je od uroka.
Tisovina je vrlo tvrda, žilava, elastična i neobično trajna. Ograde i stupovi izdrže preko 20 godina bez impregnacije, ne pokazujući tragove truleži. Najbolja je od četinjača za izrađivanje masivnih savijenih proizvoda. Upotrebljavala se od davnine u stolarstvu, tokarstvu, rezbarstvu za izrađivanje lukova, namještaja, podova, furnira te za izradu kirurških instrumenata. Poznato je da je Robin Hood imao luk od tisovine, a još su stari Kelti izrađivali lukove i strelice od tisovine. Vrhove strelica premazivali su otrovom koji su dobili kuhanjem tisinih iglica. U iglicama se nalazi najviše otrova. Sadržaj otrova povećava se u zimskim mjesecima.

Ponuda:

10 sjemenki

Pročitano 17777 puta Poslijednja izmjena dana Četvrtak, 30 Svibanj 2019 05:02
Više u ovoj kategoriji: « Šibika Mahonija »
45.00 HRK
Količina:
FaLang translation system by Faboba