Crni jasen (Fraxinus ornus) je listopadno stablo ili velik grm visine 5 do 20 metara iz porodice maslina (Oleaceae). Kora je tanka, svijetlosive boje, u starosti malo ispucala. Korijenov sustav je jako plitak i razgranjen. Sjajni tamnozeleni listovi, neparno perasto postavljeni, dugi su do 30 cm. Bogati bijeli cvatovi, složene metlice dužine do 20 cm, ugodnog su mirisa, a sastoje se od dvospolnih ili samo od ženskih cvjetića, sa po četiri latice. Cvate istovremeno sa listanjem, od kraja travnja do lipnja. Plodovi su duguljaste, okriljene smeđe perutke, duge do 3 cm, dozrijevaju u rujnu i otpadaju zimi. Pogoduju mu suha staništa na toplijim ekspozicijama plitkog i kamenitog tla, od primorskog pojasa sve do duboko u kontinent. Rastući na vlažnijim staništima može se zaraziti gljivicama koje uzrokuju crnjenje drva. Rasprostranjen je u južnoj i srednjoj Europi i maloj Aziji.

Jasen je drevno drvo uključeno u mnoge priče i mitove. U Grčkoj su mitologiji melije bile jasenove nimfe, kao što su drijade hrastove, a i mnogi su helenistički mitovi i legende uključivali jasene. U zapadnoj Europi se vjerovalo da lišće jasena ili samo krug nacrtan na zemlji jasenovom grančicom tjera zmije otrovnice. U našem su primorju uz jasenove kolce privezivali rajčice i vinovu lozu pa je ponegdje potpuno nestao iz šuma.

Naziv roda potječe od grčke rijeci za ogradu (phraxis) jer su se od jasenovine odavna izradivali plotovi. To je vrlo tvrdo, čvrsto, elastično i otporno drvo, strukture slične hrastovini. Od njega se izrađuju alatni dršci, sportska pomagala (lukovi, palice za bejzbol) te glazbala (gitare). Jasen je još i često parkovno drvo koje vrlo dobro podnosi gradske uvjete života. Slatki sok (mana) primjenjuje se u farmaciji za ublažavanje kašlja i kao sredstvo za uspješniju probavu.