Dunja (Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda Cydonia. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi. Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge izmedu 2 i 5 cm. Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške, od plodova je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.

Dunje se često sade u podnožjima stabala kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i križanjem uspijeva samo ponekad.

 

Plod dunje sadrži veoma mnogo vitamina C, sjeme sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid. U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Paris ju je, po obećanju lijepe Helene, predao Afroditi kao najljepšoj od svih boginja.

 

Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga koristi mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani dunju cijenili su kao blago sredstvo protiv proljeva (zbog količine tanina i sluzi). Ako se za izradu sluzi koristi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko cijanovodične kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba pripravljati od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno djelovanje sluzi i cijanovodonične kiseline. U industrijskim se zemljama dunjino sjeme sve više upotrebljava.