CroatianEnglish

Piskavica

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)
piskavica piskavica

Piskavica (Trigonella foenum graecum), narodni nazivi su božja travica, grčko sijeno, grčko sjeme, jarčev rog, kozji rog, pjeskavica, prosenica, rogačići, roženjača. Piskavica je jednogodišnja biljka, a iz stupastog joj korijena, koji raste duboko u zemlju, izraste 30 do 60 cm visoka stabljika koja je okrugla i malo razgranata. Listovi su trodijelni, pojedinačni cvjetovi su žuti ili žućkasto-bijeli, bez peteljke i smješteni u pazuhu lista.
Cijela je biljka jaka i svojstvena mirisa, slična mirisu sira s mirodijama. Biljka i u suhom stanju dugo zadržava u zatvorenim prostorijama intenzivan miris. Miris sjemena je nešto nametljiv, a okus je slabo gorak, aromatičan i brašnjav. Vrijeme cvatnje je lipanj do srpnja, sazrijevanje sjemena u srpnju i kolovozu.

Piskavica potječe iz Indije, odakle se rasprostranila u zemlje Mediterana gdje se mnogo uzgaja pa iz uzgoja se kao bjegunac često susreće i u slobodnoj prirodi. Uzgaja se kao ljekovita biljka. Ljekoviti dijelovi biljke - kad sjeme sazrije, treba se požnjeti. Prašak od sjemena treba čuvati u dobro zatvorenim tamnim posudama. Ljekovite i djelotvorne tvari su sluz, masno ulje, aromatične tvari, obilno organski vezano željezo i fosfor, gorke tvari, holin, smola, saponin, alkaloid trigonelin. Piskavica kao ljekovita biljka ima veliku prošlost. Za vladavine cara Shin-nonga oko 3700. god. prije n. e., piskavica je bila u Kini glasovita ljekovita biljka i zvala se tada kao i danas Hu-Lu-Pa. Preko Indije, Arabije i Perzije biljka je proširena u Egipat, gdje se u medicinskim zapisima 1550. god. pr. n. e. spominje kao sredstvo za liječenje opekotina. Hipokrat ju je učinio poznatom u staroj Grčkoj, a uskoro potom piskavicu upotrebljavaju i Rimljani. Sjevernije od Alpa nastojali su benediktinski monasi da je aklimatiziraju u samostanskim vrtovima pa je i u Kapitularima Karla Velikog preporučena za uzgoj. Uskoro je u zemljama srednje Europe postala obljubljenom te se sve više upotrebljavala u ljekovite svrhe. Tek je Kneipp ponovo oživio piskavicu. On je rekao: "Piskavica je najbolje sredstvo od svih poznatih lijekova za liječenje oteklina i čireva." Sjeme sprečava upale, omekšava, upija, te njime očišćene rane uskoro zacjeljuju. Sjeme piskavice tako djeluje na izvlačenje gnoja, sprečava trovanje krvi i stvaranje divljeg i gnjilog mesa.

Sjeme stučeno u prašak primjenjuje se u obliku kašastih obloga, koji se polažu po mogućnosti topli. Ti topli kašasti oblozi ublažuju bolove gihta te neuralgije i išijasa, otekline žlijezda, pa ne samo da su korisni kod otvrdnutih skrofuloznih čvorova prsiju, nego utječu i na njihovo liječenje.

Sjeme piskavice upotrebljava se i iznutra za niz oboljenja, i to samostalno, ili u zajednici s drugim ljekovitim biljem. Za unutrašnju upotrebu najbolje je sjeme namočiti u hladnu vodu, pustiti ga nekoliko sati u vodi, sasvim ga malo nakon toga prokuhati i ocijediti te zasladiti medom. Ako se taj čaj pije u gutljajima dnevno 2 do 3 šalice, on čisti prsa od žilave sluzi, otvara apetit kod djece i odraslih, otklanja slabost i mršavost. Nadalje, čaj dobro djeluje kod rahitisa djece, skrofuloze, kod tuberkuloze pluća i kostiju te kod slabosti uvjetovane šećernom bolesti. Ovaj čaj djeluje izvanredno kao sredstvo za grgljanje kod upalnih procesa sluznice ždrijela i usta. Unutarnja i vanjska upotreba preporuča se kod hemoroida.

Čaj od sjemena, zaslađen medom, rado se uzima kod prehlada jer ublažava kašalj i rastvara sluz. Kod tuberkuloze crijeva i raka na debelom crijevu, primjenjuje se klistir od sluzavog čaja. Sluzasti čaj od sjemena, uziman dnevno kao kupelj za noge ili ruke, vrlo je dobar kućni lijek kod znojenja nogu ili ruku.

Ponuda:

100 sjemenki - 35 kn

200 sjemenki - 45 kn

Poštarina je besplatna, slanje sjemenki je odmah nakon uplate određenog iznosa paypal-om ili osobno na bankovni račun.
 
Uz svaku narudžbu dobijete sjemenke na poklon. Informacije i narudžbe mailom Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili mob +385-(0)98-806-818.
 
Pročitano 5813 puta
Više u ovoj kategoriji: « Japanska mušmula Bušin »